Sočna i prekrasna vladarica Mediterana, smokva je jedna od najzdravijih voćki na svijetu. Ništa se ne može usporediti sa zrelom smokvom, tek ubranom s drveta, pojedenom onako usput do plaže.

Kroz povijest brojne su legende povezane uz drvo ili plod smokve. Bila je Kleopatrino omiljeno voće. Osnivače Rima Romula i Rema vučica je dojila ispod stabla smokve. Adam i Eva nosili su smokvim list. Atletičarima na Olimpijadi dodjeljivane su umjesto medalja.

U našem kraju smokva je drvo koje je othranilo mnoge obitelji. Mnogim težacima bila je obrok na poljima, a danas je nepravedno zapostavljena, osobito u turizmu i gastronomiji.

Cilj našeg projekta je pokušati vratiti smokvi mjesto koje joj pripada.

Istražili smo:

-         kako se sade, uzgajaju i prerađuju smokve

-         koja prehrambena i ljekovita svojstva imaju

-         koliko su zastupljene na jelovnicima u restoranima našeg grada

-         koliki su poticaji države za uzgoj smokava

Posjetili smo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Babac-Damjanić u Poljicima kraj Zadra. Oni imaju zasađenih 500 stabala smokava i proizvode pekmez „Šinjorina smokva“.

Od gđe. Sandre Babac saznali smo sve o sadnji, uzgoju i preradi smokava.

Smokve se sade u proljeće i jesen sa razmakom između sadnica 6-7 m. Do 3. god. stablo je mlado i mora se posebno štititi. Smokve se zalijevaju rijetko ali obilato. Beru se ručno od 15. kolovoza do 15. rujna ovisno o vrsti i vremenu sazrijevanja.

Cijela smokva je jestiva; od vanjske kožice do slatkog mesnatog središnjeg dijela sa sitnim sjemenkama. Mogu se zamrznuti svježe i tako čuvati do 6 mjeseci. Sušene smokve traju duže ali ih se mora čuvati na suhom i tamnom mjestu.

Moramo istaknuti da smokva nije toliko kalorična kao što se vjeruje. 100 gr. smokava sadrži oko 57 Kcal koliko npr. jabuka ili šljiva. Suha smokva je ipak malo kaloričnija.

Vrlo je bogata mineralima koji uspostavljaju prehrambenu ravnotežu; sadrže veliku količinu kalija, kalcija, fosfora, magnezija i vitamina B koji često nedostaje organizmu.

Obišli smo 10 najboljih restorana u gradu i samo u njih dva pronašli jela od smokava. Restoran „Kornat“ nudi savijaču od smokava koju gosti mogu dobiti samo ljeti.

Restoran „Pet bunara“ jedini je restoran u gradu koji svojim gostima tokom cijele godine nudi jela od smokava. Posjetili smo restoran i razgovarali sa vlasnikom g. Vladimirom Babcem. U njegovom restoranu može se uživati u predjelima poput smokava sa svježim kozjim sirom, glavnim jelima npr. biftekom punjenim pekmezom od smokava te tortama i raznim kolačima od smokava za desert.

Posjetili smo Ured za poljoprivredu ZD Županije i saznali da u RH poticaji za uzgoj smokava iznose 2.250,00 kuna po hektaru na kojem min. mora biti zasađeno 200 stabala.

Za Dan grada građane smo darivali smokvama i receptima za jela od smokava.

Smokve su idealna namirnica u kuhinji koja svojim okusom može ukrotiti agresivnost ljute paprike, luka i češnjaka, a slasticama daje posebnu slatkoću i aromu.

Prikupili smo recepte i izradili knjižicu sa receptima za slatka jela od smokava. Naša kuharica sadrži tridesetak recepata za kolače i slastice. Sve smo ih pripremili, fotografirali i probali u našem školskom restoranu. Sve je prevedeno i na francuski jezik.

Za ovaj projekt dobili smo treću nagradu Ine i Novog lista iz Rijeke na natječaju za izbor najboljeg školskog Eko projekta.

Idealan scenarij svake ljetne večeri za nas same a pogotove za naše goste bio bi – pogled prema moru, maestral i zdjelica svježih hladnih smokava. Sve to vrlo lako možemo imati i pružiti gostu jer naše podneblje, klima i tlo nam to daju na pladnju a na nama je hoćemo li to i iskoristiti ili ne.

Smokvu treba vratiti na prijestolje koje kraljici Mediterana pripada, a mi se nadamo da smo ovim svojim projektom dali skromni doprinos tome.