Hotelijersko turistička i ugostiteljska škola Zadar

Učenici su čitanjem saznali o društvenom životu grada u Zadra19. st.  

Za razvoj hrvatsko g turizma važan je događaj predstavljalo osnivanje Austrijskog Lloyda, 1836. godine u Trstu. Društvo je aktivno djelovalo na povezivanju istočne obale Jadrana i financiranju turističkih investicija u našim krajevima. Lloyd je 1937. godine istaknuo veliku korist za Dalmaciju i primorje od parobrodarskih veza koje će Društvo održavati svojim brodovima. Zadar u 19. stoljeću dobiva prva gradska kupališta i prve hotele, 1890. otvoren je Grand hotel, prvi moderni hotel u gradu. Iz Zadra je organiziran izlet u Šibenik, odnosno na slapove i Krke i Obrovac.

Brojni inozemni pisci, putopisci i pjesnici u putnim zapisima iz posjeta hrvatskim krajevima, oduševljeni atraktivnošću hrvatskih prirodnih ljepota, populariziraju dolazak u naše krajeve. Čitanjem knjige Stari Zadar u slici i riječi koju je napisao Ivo Petricioli saznali smo da su u Zadru između brojnih posjetitelja boravili ban Josip Jelačić i Ivan Kukuljević Sakcinski.

U Zadru su pokrenute prve novine na hrvatskom jeziku Kraglski Dalmata. U zadarskom listu Il Dalmata objavljena je prva kinematografska obavijest o predstavi koja se održala u Grand Hotelu, svega trinaest mjeseci i tri dana nakon istovrsne senzacije u pariškom Grand Cafeu.

Grad Zadar je imao oko 6000 stanovnika za koje je grad Zadar trebao osigurati ishranu. Kada tom broju dodamo austrijske i francuske vojne jedinice, broj ljudi koji je gravitirao gradskoj tržnici bio je prevelik. Nije bilo današnjih modernih centara poput Konzuma ili Plodina, samo seljak i njegove ruke.

Glavna gradska tržnica nalazila se na Zelenom trgu. U grad pristižu kola iz zaleđa prepuna agrarnih proizvoda i stoke, i brodovi iz raznih pravaca Jadranske obale. Jedan pariški putopisac, Pierre Bauron, zabilježio je da na trgu vlada jezična konfuzija, da se kupuje i prodaje na svim mogućim narječjima.

10. ožujka 1783. u Zadru je otvorena prva kazališna zgrada Teatro nobile, koja je zatvorena 1882. To je kazalište bilo na mjestu današnjeg. Pokraj crkvice Gospe od Zdravlja 7. listopada 1865. Zadranima je otvoreno novo kazalište Teatro nuovo, kasnije nazvano Giuseppe Verdi. Zgrada kazališta porušena je nakon Drugog svjetskog rata.

S njegove se pozornice nije nikada čula hrvatska riječ, u njemu je dominirao repertoar sastavljen od djela talijanskih dramatičara i opernih skladatelja, u izvedbama talijanskih putujućih družina i umjetnika. Glumici Eleonori Duse Zadrani će pljeskati kao članici družine Duse – Lagunaz.

Zadarski Hrvati organizirali su priredbe u Hrvatskoj čitaonici i Battarinoj dvorani.

U Perivoju Gospe od Zdravlja nalaze se poprsja zadarskih preporoditelja, Mihe Klaića, Mihovila Pavlinovića i drugih koji su svojim radom doprinosili buđenju nacionalne svijesti. Zadrani su djela na hrvatskom jeziku čitali zahvaljujući djelatnosti Matice dalmatinske i Narodnog lista.

Bogati su zapisi i crtice iz gradskog života grada. Ako vas zanima povijest grada poslužite se literaturom naše školske i gradske knjižnice. Naša je preporuka:

Boris Vukonić. Povijest hrvatskog turizma. Prometej. Zagreb, 2005.

Ivo Petricioli. Stari Zadar u slici i riječi. Narodni muzej Zadar. Zadar, 1999.

Časopis za kulturu zavičaja grada Zadra i zadarske regije. Zlato i srebro, godina 1.,  rujan 2008., godina 2., svibanj 2009 i lipanj 2009.

Učenici su čitanjem saznali o društvenom životu grada u Zadra19. st.  

Za razvoj hrvatsko g turizma važan je događaj predstavljalo osnivanje Austrijskog Lloyda, 1836. godine u Trstu. Društvo je aktivno djelovalo na povezivanju istočne obale Jadrana i financiranju turističkih investicija u našim krajevima. Lloyd je 1937. godine istaknuo veliku korist za Dalmaciju i primorje od parobrodarskih veza koje će Društvo održavati svojim brodovima. Zadar u 19. stoljeću dobiva prva gradska kupališta i prve hotele, 1890. otvoren je Grand hotel, prvi moderni hotel u gradu. Iz Zadra je organiziran izlet u Šibenik, odnosno na slapove i Krke i Obrovac.

Brojni inozemni pisci, putopisci i pjesnici u putnim zapisima iz posjeta hrvatskim krajevima, oduševljeni atraktivnošću hrvatskih prirodnih ljepota, populariziraju dolazak u naše krajeve. Čitanjem knjige Stari Zadar u slici i riječi koju je napisao Ivo Petricioli saznali smo da su u Zadru između brojnih posjetitelja boravili ban Josip Jelačić i Ivan Kukuljević Sakcinski.

U Zadru su pokrenute prve novine na hrvatskom jeziku Kraglski Dalmata. U zadarskom listu Il Dalmata objavljena je prva kinematografska obavijest o predstavi koja se održala u Grand Hotelu, svega trinaest mjeseci i tri dana nakon istovrsne senzacije u pariškom Grand Cafeu.

Grad Zadar je imao oko 6000 stanovnika za koje je grad Zadar trebao osigurati ishranu. Kada tom broju dodamo austrijske i francuske vojne jedinice, broj ljudi koji je gravitirao gradskoj tržnici bio je prevelik. Nije bilo današnjih modernih centara poput Konzuma ili Plodina, samo seljak i njegove ruke.

Glavna gradska tržnica nalazila se na Zelenom trgu. U grad pristižu kola iz zaleđa prepuna agrarnih proizvoda i stoke, i brodovi iz raznih pravaca Jadranske obale. Jedan pariški putopisac, Pierre Bauron, zabilježio je da na trgu vlada jezična konfuzija, da se kupuje i prodaje na svim mogućim narječjima.

10. ožujka 1783. u Zadru je otvorena prva kazališna zgrada Teatro nobile, koja je zatvorena 1882. To je kazalište bilo na mjestu današnjeg. Pokraj crkvice Gospe od Zdravlja 7. listopada 1865. Zadranima je otvoreno novo kazalište Teatro nuovo, kasnije nazvano Giuseppe Verdi. Zgrada kazališta porušena je nakon Drugog svjetskog rata.

S njegove se pozornice nije nikada čula hrvatska riječ, u njemu je dominirao repertoar sastavljen od djela talijanskih dramatičara i opernih skladatelja, u izvedbama talijanskih putujućih družina i umjetnika. Glumici Eleonori Duse Zadrani će pljeskati kao članici družine Duse – Lagunaz.

Zadarski Hrvati organizirali su priredbe u Hrvatskoj čitaonici i Battarinoj dvorani.

U Perivoju Gospe od Zdravlja nalaze se poprsja zadarskih preporoditelja, Mihe Klaića, Mihovila Pavlinovića i drugih koji su svojim radom doprinosili buđenju nacionalne svijesti. Zadrani su djela na hrvatskom jeziku čitali zahvaljujući djelatnosti Matice dalmatinske i Narodnog lista.

Bogati su zapisi i crtice iz gradskog života grada. Ako vas zanima povijest grada poslužite se literaturom naše školske i gradske knjižnice. Naša je preporuka:

Boris Vukonić. Povijest hrvatskog turizma. Prometej. Zagreb, 2005.

Ivo Petricioli. Stari Zadar u slici i riječi. Narodni muzej Zadar. Zadar, 1999.

Časopis za kulturu zavičaja grada Zadra i zadarske regije. Zlato i srebro, godina 1.,  rujan 2008., godina 2., svibanj 2009 i lipanj 2009.

Učenici su čitanjem saznali o društvenom životu grada u Zadra19. st.  

Za razvoj hrvatsko g turizma važan je događaj predstavljalo osnivanje Austrijskog Lloyda, 1836. godine u Trstu. Društvo je aktivno djelovalo na povezivanju istočne obale Jadrana i financiranju turističkih investicija u našim krajevima. Lloyd je 1937. godine istaknuo veliku korist za Dalmaciju i primorje od parobrodarskih veza koje će Društvo održavati svojim brodovima. Zadar u 19. stoljeću dobiva prva gradska kupališta i prve hotele, 1890. otvoren je Grand hotel, prvi moderni hotel u gradu. Iz Zadra je organiziran izlet u Šibenik, odnosno na slapove i Krke i Obrovac.

Brojni inozemni pisci, putopisci i pjesnici u putnim zapisima iz posjeta hrvatskim krajevima, oduševljeni atraktivnošću hrvatskih prirodnih ljepota, populariziraju dolazak u naše krajeve. Čitanjem knjige Stari Zadar u slici i riječi koju je napisao Ivo Petricioli saznali smo da su u Zadru između brojnih posjetitelja boravili ban Josip Jelačić i Ivan Kukuljević Sakcinski.

U Zadru su pokrenute prve novine na hrvatskom jeziku Kraglski Dalmata. U zadarskom listu Il Dalmata objavljena je prva kinematografska obavijest o predstavi koja se održala u Grand Hotelu, svega trinaest mjeseci i tri dana nakon istovrsne senzacije u pariškom Grand Cafeu.

Grad Zadar je imao oko 6000 stanovnika za koje je grad Zadar trebao osigurati ishranu. Kada tom broju dodamo austrijske i francuske vojne jedinice, broj ljudi koji je gravitirao gradskoj tržnici bio je prevelik. Nije bilo današnjih modernih centara poput Konzuma ili Plodina, samo seljak i njegove ruke.

Glavna gradska tržnica nalazila se na Zelenom trgu. U grad pristižu kola iz zaleđa prepuna agrarnih proizvoda i stoke, i brodovi iz raznih pravaca Jadranske obale. Jedan pariški putopisac, Pierre Bauron, zabilježio je da na trgu vlada jezična konfuzija, da se kupuje i prodaje na svim mogućim narječjima.

10. ožujka 1783. u Zadru je otvorena prva kazališna zgrada Teatro nobile, koja je zatvorena 1882. To je kazalište bilo na mjestu današnjeg. Pokraj crkvice Gospe od Zdravlja 7. listopada 1865. Zadranima je otvoreno novo kazalište Teatro nuovo, kasnije nazvano Giuseppe Verdi. Zgrada kazališta porušena je nakon Drugog svjetskog rata.

S njegove se pozornice nije nikada čula hrvatska riječ, u njemu je dominirao repertoar sastavljen od djela talijanskih dramatičara i opernih skladatelja, u izvedbama talijanskih putujućih družina i umjetnika. Glumici Eleonori Duse Zadrani će pljeskati kao članici družine Duse – Lagunaz.

Zadarski Hrvati organizirali su priredbe u Hrvatskoj čitaonici i Battarinoj dvorani.

U Perivoju Gospe od Zdravlja nalaze se poprsja zadarskih preporoditelja, Mihe Klaića, Mihovila Pavlinovića i drugih koji su svojim radom doprinosili buđenju nacionalne svijesti. Zadrani su djela na hrvatskom jeziku čitali zahvaljujući djelatnosti Matice dalmatinske i Narodnog lista.

Bogati su zapisi i crtice iz gradskog života grada. Ako vas zanima povijest grada poslužite se literaturom naše školske i gradske knjižnice. Naša je preporuka:

Boris Vukonić. Povijest hrvatskog turizma. Prometej. Zagreb, 2005.

Ivo Petricioli. Stari Zadar u slici i riječi. Narodni muzej Zadar. Zadar, 1999.

Časopis za kulturu zavičaja grada Zadra i zadarske regije. Zlato i srebro, godina 1.,  rujan 2008., godina 2., svibanj 2009 i lipanj 2009.